Na zalihi

Na zalihi

  • All
  • 25fps
  • 25fps fest
  • abook
  • Andro Giunio
  • antonio karača
  • arhitektura
  • Barbara Blasin
  • bojan crnić
  • boris ljubičić
  • BUNDLE
  • Damir Bralić
  • Damir Gamulin
  • Damir Prizmić
  • Dejan Dragosavac Ruta
  • Dejan Kršić
  • device_art
  • đkć
  • Ex libris
  • Extravagant Bodies
  • f11
  • film/video
  • fototxt
  • Goran Martin Štimac
  • hamper studio
  • hdd
  • Hrvoje Živčić
  • Ivana Borovnjak
  • jazz beat
  • kontejner
  • kvadrati sekunde
  • lana grahek
  • Marija Juza
  • Marko Hrastovec
  • Maša Poljanec
  • mgc
  • Mileusnić+Serdarević
  • MKF&AT
  • monika džakić
  • monograph
  • music/sound
  • Nedjeljko Špoljar
  • niko mihaljević
  • Nina Bačun
  • oaza books
  • oaza&friends
  • oaza&sons
  • Oleg Šuran
  • photography
  • politics/theology
  • pregled
  • prose/poetry
  • radnja
  • rafaela dražić
  • Roberta Bratović
  • Sara Pavleković Preis
  • self published
  • Šesnić&Turković
  • srđa dragović
  • Stanislav Habjan
  • Studio Bilić_Müller
  • Studio sonda
  • sven sorić
  • theory
  • Tina Ivezić
  • touch me
  • uha
  • uzf
  • vizkultura
  • art
  • design
  • illustrated
  • history

yugo.logo — Grafička Identifikacija u Jugoslaviji

⁄ostale knjige

20,00 

Na zalihi

yugo.logo — Grafička Identifikacija u Jugoslaviji

20,00 

yugo.logo — Grafička Identifikacija u Jugoslaviji

Publikacija sadrži preko 400 znakova i logotipa s prostora nekadašnje Jugoslavije nastalih od polovice 20. stoljeća do 1990-ih godina i svojevrsni “hall of fame” nekih od najznačajnijih i najproduktivnijih dizajnera u ovom području dizajna vizualnih komunikacija.

— Kako je izgledao rad u dizajnu i tko je bio dizajner u bivšoj Jugoslaviji? Industrijski dizajner u socijalističkoj Jugoslaviji bio je anonimni arhitekt, radnik u industriji kao i svaki drugi, dok je grafički dizajner često bio školovani umjetnik koji je stalno ili povremeno „zalazio u komercijalu“. Autorstvo se uz iznimku nekih pojedinaca i kolektiva, rijetko ili nikada nije isticalo. Ipak, unatoč manjku visokoobrazovnih institucija u dizajnu (van okvira umjetnosti ili arhitekture), dizajn je itekako postojao, široko prisutan u svakodnevnom životu građana. Slušajući i bilježeći priče ljudi koji su sudjelovali u stvaranju povijesti jugoslavenskog dizajna, nailazimo na slične motive i motivacije. Svi oni tvrde kako su željeli, barem malo, pomaknuti granice boljeg života i ukusa. Voljeli su raditi i stvarati, nikad se tu nije radilo samo o novcu. ⁄ Sanja Rotter

izdavač—radnja

autor—Ognjen Ranković

dizajn—antonio karača

jezik—hrvatski+engleski

2023

150×210

240 str

offset

meki uvez

ova stranica koristi kolačiće za prikupljanje informacija i poboljšanje usluge. Nastavkom pregledavanja ove stranice slažete se s korištenjem kolačića.